Program obeležavanja 142. godišnjice Javorskog rata

U petak se navršava 142. godišnjica od početka Javorskog rata. Bitke za ovu planinu i njenu okolinu 1876. godine, bile su deo velikog sukoba sa Turskom u koji je Srbija ušla zbog strahotnih represalija okupatorske vojske nad srpskim življem u Bosni, zbog Hercegovačkog ustanka. Javorsko ratište otvoreno je 6. jula na Kalipolju.

IL-lamontana-logo-TEXT Program obeležavanja 142. godišnjice Javorskog rata

Tim povodom, na Petrovdan 12. jula biće služena liturgija u spomen kosturnici na Javoru u 9 časova, a nakon toga položeni venci na spomenik Majoru Iliću i izginulim borcima na Kalipolju.

Od 11.30 do 12.00 časova pokrovitelj Manifestacije predsednik Srbije Aleksandar Vučić svečano će otvoriti novoasfaltirani put Ljepojevići – Javor, koji spaja opštine Novu Varoš i Ivanjicu.

U podne je predviđen Čas istorije posvećen Javorskom ratu, ove godine sadržan u izložbi slika i grafika, čije je orginale organizator obezbedio iz Vojno-istorijskog muzeja u Parizu.

U popodnevnim satima istog dana na programu je kulturno-umetnički program, u okviru jedanaestog „Sabora srpske omladine iz matice i rasejanja“.

  • „Javorski rat se mora pamtiti i obeležavati zbog broja u njemu poginulih i zbog njegove istorijske uloge. To se posebno čini poslednje tri godine, od kada je obeležavanje ušlo u kalendar Vojske Srbije, da se organizuje svake godine na Petrovdan 12.jula. Obeležavanje je posebno dobilo na značaju 2016. godine kada je pokrovitelj manifetsacije bio predsednik Srbije Tomislav Nikolić i ove 2018. kada je pokrovitelj predsednik  Aleksandar Vučić. Ovogodišnja Manifestacija ima više programa koje treba da vidi cela, a posebno Zapadna Srbija, sa čije teritorije su ratovali i ginuli vojnici na Javoru“, kažu u humanitarnoj organizaciji „Stara Raška“ iz Beograda.

Pored njih, organizatori događaja su opštine Ivanjica i Nova Varoš i Dom kulture iz Ivanjice.

Javorski rat 

Pripreme za rat sa Turskom 1876. na Zapadno – moravskom pravcu počele su izvođenjem obimnih inžinjerijskih radova na utvrđivanju granice na Javoru. Ratnim planom bilo je predviđeno da se preduzme snažna ofanziva prema Sjenici i Bijelom Polju i spoji sa crnogorskom vojskom. Pošto je saopštena kneževa proklamacija za rat, Ibarska vojska koncentrisala se na Javoru južno od Ivanjice. U njenom sastavu nalazile su se Čačanska, Rudnička, Užička i Šabačka brigada i Dobrovoljački kor.

Glavna kolona Ibarske vojske doživela je neuspeh u frontalnom sudaru sa Turcima na Kalipolju. U borbi 6. jula 1876. palo je mnogo oficira i vojnika, a četovođa Lazar Mirković preoteo je iz ruku Turaka zarobljenu zastavu Moravskog bataljona. Pomoćna kolona oslobodila je Rašku, a jedan odred Ibarsku klisuru prema Kosovskoj Mitrovici. Na Javorskom frontu borbe su produžene u pograničnoj zoni zauzimanjem turskih položaja na Osman-pašinoj karauli, Vasiljevića kuli i Suvom Rtu. U avgustu i početkom septembra 1876. Turcu su posle žestokih borbi potisli srpsku vojsku na kušićske položaje, ali zbog njihove dubine dalji prodor je zaustavljen. Poraženi su na Čemernici i Pogledu. Srpska ofanziva za oslobođenje Javora ugasila se pogibijom majora Mihaila Ilića 5. septembra 1876.

You may also like...

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *