Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

Poslednjih meseci sve učestalije se spekuliše da će planina Golijamožda i izgubiti epitet Rezervata biosfere, koji je dobila 2001. godine od strane UNESCO MAB Programa – Čovek i priroda.Prema tumačenjima upućenijih u problematiku postojanja i funkcionisanja ovakvih prirodnih retkosti, Rezervat bi mogao biti osporen od samog UNESCO komiteta, koji je veliki deo ove planine odlukom uvrstio u Rezervate biosfere pod nazivom „Golija– Studenica“. Jedini je u našoj zemlji, prostire se na gotovo 56.000 hektara i deo je Parka prirode Golija.

Razlozi, kako pojedini stručnjaci za zaštitu prirode i ekologiju kažu, leže u tome što Rezervat u poslednjih 15 godina koliko postoji, nije ispunio očekivanja onih koji su ga uvrstili u prirodne svetske retkosti. Zamera se, prema njihovim rečima, upravljaču nad parkom i rezervatom, da je malo šta uradio na njegovoj zaštiti, unapređenju i promociji, čime nisu ispunjene preuzete obaveze i očekivanja prilikom proglašenja ovog prostora za prirodno dobro od velikog značaja. Tvrdnje potkrepljuju i činjenicom da na prostoru čitave Golije postoji samo jedan vizitorski centar, onaj na Belim Vodama. Gotovo nepostojeća promocija ovaj dragulj čini nepoznatim široj javnosti, a uprava parka i rezervata u Raškoj, daleko je od svih zbivanja na planini. Ekonomska korist koju bi trebalo da ima lokalno stanovništvo ovog predela, kažu, uopšte ne postoji.

IL-Golija-rezervat-biosfere-panorama Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

JP “Srbijašume” koje upravlja Rezervatom biosfere i Parkom prirode, u eri interneta, još uvek nema zasebnu web portal stranicu posvećenu ovom prirodnom resursu. Tako bi se na jednom mestu mogli pronaći objedinjeni podaci, dokumentacija i projekti vezani za Goliju. Osim osnovnih generalija prepisanih iz dve uredbe o proglašenju parkom i rezervatom, vrlo je teško pronaći informacije o aktivnostima koje se sprovode u cilju zaštite, unapređenja i razvoja ovog planinskog bisera. S vremena na vreme se pojavi po neki novinski članak, ali javnost u Ivanjici o tome uglavnom malo zna.

Među retkim promotivnim aktivnostima i unapređenju dostupnosti planine, izdvajamo štampanje 2.000 primeraka brošure „Jezera Golije – mitovi i legende“, mapiranje dve planinarske staze u dužini od 30 kilometara i postavljanje drvenog mobilijara na mestima za odmor. I sve to, zahvaljujući EU Progresu, sada Evropskom PROGRESU, koji kroz novčane donacije podržava razvoj 34 lokalne samouprave na jugozapadu i jugoistoku Srbije, među kojima je i Ivanjica.

Dugogodišnjom nebrigom nadležnih, gotovo sva izletišta su zatrpana smećem, veoma je mali broj kanti i kontejnera, a vatre se pale i na mestima gde je to izričito zabranjeno. Rendžerske službe uopšte ne postoje.

Velika polemika Ivanjičana vodi se i o tome, zašto je sedište parka i rezervata u Raški, ako se zna da više od polovine Golije pripada Ivanjici, dok je ostatak raspoređen na Rašku, Kraljevo, Novi Pazar i Sjenicu.

IL-Golija-rezervat-biosfere-ovce Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

Tragom neproverenih priča i nagađanja, ali i evidentnih činjenica, zvanične odgovore o tome može li se dogoditi da Golija izgubi status rezervata potražili smo u Zavodu za zaštitu prirode Srbije. U saopštenju koje je potpisao direktor ove institucije Aleksandar Dragišić, navodi se da je za Rezervat biosfere „Golija – Studenica“ urađen Periodični izveštaj od 2006. do 2015. godine, nakon čega je Savetodavni komitet za rezervate biosfere dostavio zaključke i zatražio dodatne informacije.

U okviru aktivnosti vezanih za izradu Periodičnog izveštaja, a u skladu sa smernicama UNESCO MAB komiteta, početkom septembra prošle godine, Srbiju je posetio savetnik za MAB program Petr Čupa, zamenik direktora češkog Rezervata biosfere „Donja Morava“.

U cilju predstavljanja karateristika i planova zaštite i upravljanja jedinog Rezervata biosfere u Srbiji, održan je sastanak na kome su predstavljene njegove vrednosti, model, planovi upravljanja i unapređenja. Organizovani su i terenski obilasci Rrezervata, a na kraju posete održan je sastanak u okviru koga je MAB komitet dao tehnička uputstva i stručne savete za doradu Periodičnog izveštaja.

IL-Golija-rezervat-biosfere-paprat Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

Finalni dokumet UNESCO MAB komitetu, prema tvrdnji direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije, dostavljen je pre roka koji je istekao 30. septembra prošle godine.

Poseta eksperta iz Češke realizovana je u organizacijiJP„Srbijašume“, upravljača Rezervatom biosfere „Golija-Studenica“, uz stručnu podršku Zavoda za zaštitu prirode Srbije, kako bi se unapredio rad na utvrđivanju zaštitnih zona u Rezervatu i doneo strateški Akcioni plan upravljanja.

U saopštenju direktora Zavoda za zaštitu prirode Alekdandra Dragišića, stoji da će Savetodavni komitet, Periodični izveštaj razmatrati na jednoj od sednica tokom ove godine. Nakon zasedanja i dobijenog odgovora, Zavod će u saradnji sa JP„Srbijašume“, postupiti po sugestijama i preporukama.

IL-Golija-rezervat-biosfere-putevi Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

Od gospodina Dragišića smo zatražili i da u ime Zavoda za zaštitu prirode Srbije iznese stav o tome, da li se razvoj ski centra na Goliji eventualno kosi sa zaštitom planine, izraženu kroz Park prirode i Rrezervat biosfere? On je za InfoLIGU rekao:

  • IL-Aleksandar-Dragisic Može li Golija izgubiti titulu Rezervata biosfere?

    Aleksandar Dragišić

    Golija kao turistička destinacija na samom početku razvoja, treba da bude uzorna planinska destinacija koja integriše zaštićena prirodna i kulturna bogatstva u moderni sistem zaštite identiteta i bogatstva karakteristika prostora i ljudi koji na njemu žive. Ovaj prostor ima predispoziciju, uz održivi razvoj, za razvoj sportskih sadržaja bez narušavanja prirodnih vrednosti, a u skaldu sa uslovima sredine i mozaikom predela.. 

    Zavod za zaštitu prirode Srbije je stručna ustanova koja obavlja delatnost zaštite i unapređenja prirodne baštine naše zemlje. Na području Parka prirode Golija, obavlja poslove praćenja stanja, odnosno vrši monitoring, stručni nadzor sa predlogom mera, izdaje uslove zaštite prirode, pruža stručnu pomoć i sarađuje kako sa upravljačem, tako i sa lokalnim samoupravama i građanima.

You may also like...

2 Responses

  1. anonimus kaže:

    Direktor Zavoda je covek, koji nema veze sa ekologijom i biologijom, i od vremena bivse direktore Lidije ide samo stramputicom…

    • Vukasin kaže:

      To sto UNESCO zamera je ustvari i jedini razlog zasto je taj deo Golije proglasen za park prirode. Kada ga budu izreklamirali bolje, kada budu uradili asfaltne puteve, izgradili skijalista, hotele, tada ce dolazi ljudi. A svi dobro znamo sta ljudi, posebno kod nas, ostavljaju za sobom. Izaci ce na vidikovac na Djonovom polju da popiju pivo i da razgledaju panoramu. Prazne limenke ce ostaviti prirodi da ih decenijama razgradjuje…

Ostavite odgovor na Vukasin Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *